|
 U ovo doba recesije, kad nemate pojma gdje bi potražili posao, dođite poslušat predavanje o tome kako je raditi u nuklearnoj elektrani i što ona nudi. Vjerujte, neće biti dosadno i suhoparno.
Predavanje će se održati u predavaonici P2 na kemiji u petak 11.06.2010 u 9.00 sati. |
|
|
Iva Tolić-Norrelykke
Max Planck Institute of Molecular Cell Biology and Genetics
Dresden, Njemačka Starenje i smrt fascinira ljude od pradavnih vremena. Unatoč tomu, još uvijek nije jasno jesu li svi živi organizmi podložni starenju. Postoji velik broj modelnih organizama u kojima se starenje može proučavati, uključujući jednostanične organizme poput bakterija i pekarskog kvasca. Kod jednostaničnih se organizama starenje manifestira tako što se stanice koje su prošle više dioba dijele sporije od stanica s manje dioba. Smatra se da je starenje korisno jer pomaže preživljavanju populacije na taj način što se starije stanice "žrtvuju" preuzimajući na sebe stanično "smeće", što na kraju uzrokuje njihovu smrt, dok se njihove mlade stanice-kćeri rađaju čiste s maksimalnim potencijalom za rast i diobu.
Istraživanje starenja koči nedostatak suprotnih primjera, organizama koji uspijevaju izbjeći starenje. Mi smo pratili pojedinačne stanice kvasca Schizosaccharomyces pombe tijekom rasta i diobe i konstruirali njihovo genealoško stablo. Naši rezultati pokazuju da ovaj kvasac ne podliježe starenju. Time smo identificirali prvi potencijalno besmrtni organizam. Organizmi koji ne stare vjerojatno koriste drukčiju životnu strategiju, gdje preživljavanje populacije ne ovisi o žrtvovanju dijela populacije, nego o efikasnoj regeneraciji na razini pojedine stanice. Institut “Ruđer Bošković”, predavaonica I krila
utorak, 14. travnja 2009., u 13 sati |
|
Nikola Strah
U svijetu se danas trguje milijardama dolara, eura i drugih valuta, a trišta vrijednosnica i kapitala imaju veliko znaèenje za globalnu ekonomiju. S fizikalnog stajališta, trišta kapitala (burze) mogu se opisati kao kompleksni sustavi, a u tom kontekstu slomovi burze predstavljaju fazne prijelaze, odnosno kritiène fenomene koji mijenjaju svojstva trišta. Nakon kratkog uvoda u kompleksne sustave i osnovne metode koje slue za njihov opis, bit æe predstavljen model mikroskopskih interakcija na trištu koji æe dovesti do opisa makroskopskih (i mjerljivih) svojstava cijelog sustava. Na temelju tog modela i na temelju primjera bit æe prodiskutirana pojava karakteristiènih predznaka sloma burze te opæenito pitanje pojave ekstremnih dogaðaja u financijskim (ali i drugim) kompleksnim sustavima. Seminar je bio izraðen u sklopu kolegija Fizika neureðenih sustava.
Vrijeme odravanja: utorak, 05.06.2007., u 14:00 sati
Mjesto odravanja: Fizièki odsjek, Bijenièka cesta 32., predavaonica F25 |
 Seminari Studentske Sekcije ponovo kreæu. Seminar æe odrati dr.sc. Antonio Šiber sa Instituta za fiziku na temu struktura nanometarskih sustava. Više u tekstu.
Oblici i strukture nanometarskih sustava èesto su rezultat kompeticije energija razlièitog podrijetla. Tek sagledavanjem energetske bilance moguæe je dobiti dio odgovora na pitanja tipa "Zašto su ugljikove nanocijevi cilindriène? Zašto su fulereni loptasti? Postoje li poliedarski fulereni? Imaju li nakupine (klasteri) atoma translacijsku simetriju kristala koji ti atomi saèinjavaju ili njihova struktura nije mali (nanometarski) djeliæ tog kristala? Zašto virusi imaju ikozaedarsku simetriju? Kako izgleda struktura biljarskih kugli sloenih u cilindriènu kutiju od whiskeya? Kako izgleda mjehur od sapunice kad ga se upuše u šuplji i prozirni oktaedar?" Predavanje æe skicirati djelomiène odgovore na ova i slièna pitanja. Traenje odgovora na ovakva pitanja èini i okosnicu programa istraivanja na znanstvenom projektu nedavno odobrenom od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Vrijeme odravanja: ponedjeljak, 21.05.2007., u 17:00 sati
Mjesto odravanja: Fizièki odsjek, Bijenièka cesta 32., predavaonica F14
|
|
|
|
|
|
